Razvijati karijeru i ostvariti se u jednoj od najpoznatijih tvrtki na globalnom tržištu djeluje fantastično. Sve to raditi u polju koje spaja marketing, dizajn i korisničko iskustvo s nekom od najpopularnijih tehnologija poput virtualne i proširene stvarnosti zvuči kao posao iz snova svakog marketingaša, dizajnera, programera i kreativca.
Spomenute tehnologije danas je bespredmetno nazivati „novima“ jer je njihova primjena u vojsci, medicini, terapijskom liječenju, edukaciji, sportu, dizajnu ili industriji zabave dugogodišnja. Tehnologije se i dalje ubrzano razvijaju, a sljedeći korak bi možda bila njihova češća i prirodnija primjena u svakodnevnom, privatnom životu pojedinca. Ono što je sigurno jest to da su u polju marketinga vrlo popularni alati koji se koriste u stvaranju korisničkog iskustva.
„Experience dizajn se može primijeniti na mnogo stvari, od načina na koji otvaramo vrata pa do toga kako lansiramo marketinšku kampanju. Upravo ta raznolikost je ono što me drži zainteresiranim iz tjedna u tjedan. Radim na različitim projektima, od izrade skulpture, preko aktivacija proširene stvarnosti i pokretanja kampanje kroz različite medije, do izrade scavenger hunta ili nekog iskustva u virtualnoj stvarnosti. Experience dizajn odlično se slaže sa svim disciplinama jer je potreban svakoj od njih. Ključan je u promatranju ljudskog ponašanja i načina na koji to ponašanje diktira kreativu iza iskustva koje se treba dogoditi u stvarnom svijetu“, objašnjava Moreno Belić, kreativni direktor experience dizajna za PepsiCo.
Od klinca s bujnom maštom do glavnog kreativca u multinacionalnoj kompaniji
„Kao klinac u Labinu s prijateljima sam stalno smišljao reklame i već sam tad shvatio da u tome uživam i da se želim baviti nečim kreativnim. Sve što sam radio na faksu išlo je u tom smjeru, a u završnom radu sam pisao o psihologiji marketinga i brendinga. Istraživao sam kako ljudi reagiraju na različite podražaje u stvarnom svijetu da bi kupili neki proizvod, kako reagiraju na boje ili mirise. Zanimljivo je, recimo, da će osoba, nakon što pročita priču koja govori o starosti, sporije koračati hodnikom od točke A do točke B. Zainteresirala su me psihološka istraživanja koja su provedena u sferi marketinga jer mi je ljudsko ponašanje oduvijek bilo zanimljivo“, objašnjava Moreno.
„Sjećam se da sam još tijekom studija na RIT Croatia u udžbeniku čitao o tome u kojem se smjeru kreće marketing. Pisalo je da je sljedeća marketinška faza iskustvena, upravo ova u kojoj se sada nalazimo. Sve to bilo mi je vrlo eterično, novo, neistraženo,… U svakom slučaju dovoljno zanimljivo da nastavim obrazovanje, a onda i karijeru u tom smjeru“.
Život i rad na granici između umjetnosti i tehnologije
Nakon završenog faksa zaposlio se kao copywriter, a zatim slijedi nekoliko poslova koji nisu imali izravne veze s oglašavanjem. Trebalo je proći određeno vrijeme da ponovno shvati da želi dublje istražiti svoj inicijalni smjer i područje interesa pa se nakon jednog slučajnog poznanstva i par vrlo dobrih savjeta našao u New Yorku na Parsons School of Design – The New School. Još par godina obrazovanja i par godina rada po agencijama, među kojima je bila i Fake Love – ona New York Timesa, i Moreno je dobio ponudu koja se ne odbija, iz tvrtke PepsiCo. Njegov posao jednako je uzbudljiv, zanimljiv i hot koliko i zvuči.
„U zadnjih pet godina svi moji projekti bili su na granici između umjetnosti i tehnologije. To je svijet u kojem živim i radim u posljednje vrijeme. U sklopu jednog od interesantnih projekata na kojem sam radio prije par godina pretvorili smo cijelu zgradu u Tokiju u četrnaest različitih augmented reality
aktivacija. Kad si ušao u zgradu, mogao si, uz pomoć mobitela ili naočala, promatrati kako se prostor mijenja sukladno tvojoj interakciji s njim. Imali smo audio reaktivne zidove koji su reagirali na glazbu koja je bila rasprostranjena kroz čitavu zgradu i različite uzorke koje smo mogli izvući iz zida putem AR-a i s njima slikati unutar prostora“, objašnjava Moreno svoj posao koji djeluje kao najzabavnija, najkreativnija i najozbiljnija dječja igra.
Hoćemo li uskoro ovakve stvari primjenjivati u svojim domovima?
AR kao ´prirodna´ ekstenzija svakog čovjeka
„Apsolutno, mislim da to nije upitno! Vjerujem da će upotreba tih tehnologija biti raširena u tvrtkama poput Applea koji će je lansirati na tržište putem nečeg što neće biti teže i kompliciranije od mobitela. I da će, baš kao što je to danas mobitel, i te, recimo naočale, postati ekstenzija čovjeka, a interakcija sa stvarnim svijetom bit će puno bogatija“, govori Moreno o nekoj bliskoj budućnosti koja na prvu djeluje kao scena iz ZF filma, no negdje je već izuzetno zabavna i kreativna sadašnjost.
„Proširenu stvarnost prvenstveno koristim u poslu, u aktivacijama na kojima radim. Često s tehnolozima surađujem na izvedbi sadržaja, interakcije, na user experienceu koji je potreban da bi AR zaživio i bio intuitivan u svakodnevnoj upotrebi. I privatno ga koristim. Ako moram kupiti namještaj u Ikei i želim vidjeti kako će se on uklopiti u moj dnevni boravak, koristit ću njihovu aplikaciju. Oni su odličan primjer kako uspješno koristiti AR tehnologiju u određenoj industriji. Neki dan je Pizza Hut počela dostavljati pizze u kutiji na kojoj je Pac-Man igra. Skeniraš kutiju, a Pac-Man je krene jesti“.
Primjera je mnogo, a najinteresantniji su, prema njegovom mišljenju, oni koji se događaju u stvarnom svijetu i vezani su uz arhitekturu.
„U New Yorku mnoge arhitektonske tvrtke inkorporiraju AR u svoje zgrade. Ako takvi trendovi niču u arhitekturi, a građevine su stalne, onda je to dobar znak da se radi o tehnologiju koja će se zadržati. Tehnologija se već sad primjenjuje i u medicini i policiji. I kao kod svake nove tehnologije te primjene moraju prvo zaživjeti u industriji iz koje se onda nekako prirodno preliju u privatnu sferu života i široku upotrebu“, smatra.
Plodno tlo za pristup i razvoj novih ideja i tehnologija
Kada će se u Hrvatskoj početi češće primjenjivati proširena stvarnost, ne samo u marketinškim kampanjama ili industriji nego i u privatnoj sferi života? Jesmo li još uvijek premali da bi se ukorijenila u društvu jednakim intenzitetom i brzinom kao što se to događa u SAD-u ili smo financijski inferiorniji i nemamo budžete za ulaganje u razvoj novih tehnologija?
„Najveća prednost SAD-a je u tome što se poruka odašilje nevjerojatnom brzinom. Čim se pojavi novi trend, velika i kritična skupina sposobnih i kreativnih ljudi spremna je skočiti i baciti se na posao. Uz to, postoji velik broj studija i inkubatora koji potiču razvoj tehnologija i spremni su te, ako imaš dobru ideju, uključiti u taj inkubator i dati ti financijsku potporu za razvoj svoje ideje. Podrška je velika, a zajednica još veća i u stanju je gurati bilo koji tehnološki smjer većom brzinom nego u Hrvatskoj“, govori Moreno iz vlastitog iskustva. Unatoč tome, smatra da u Hrvatskoj ima mnogo talentiranih ljudi, ali da i dalje postoji problem nedovoljne široke primjene i prilagodbe jer proširena stvarnost, prema njegovim riječima, nije nikakva ´magija´ već samo sadržaj, a onaj tko je dobar u izradi tog sadržaja napredovat će brzo na tom polju. Sve se svodi na to da sadržaj bude primamljiv, jednostavan za upotrebu i uvuče u immersive svijet.
Kako se prilagoditi materijalnom tržištu rada s virtualnim elementima
„Što sam dulje u poslu sve mi se više čini da su očekivanja od ljudi koji dolaze u tvrtku sve veća. I to se ne odnosi samo na mlade ljude. Kad sam stigao u Pepsi, od mene se očekivalo da budem ne samo dobar kreativac nego i dobar strateg, dobar u budžetiranju, dobar u produkciji,… Mnogo je poslova, a onaj kreativnog direktora je jedan od njih, koji objedinjuju nekoliko različitih vještina“, objašnjava Moreno.
O prednostima i manama takvog stava i odnosa prema zaposlenicima moglo bi se raspravljati, jer koliko je dobrog u tome što ste sposobni baratati brojnim znanjima i razumjeti razne segmente poslovanja, toliko je ponekad kontraproduktivno kada se ne možete usredotočiti na svoj primarni posao. A razvoj vlastitog potencijala u segmentu svog polja interesa nešto je s čim je Moreno krenuo još za vrijeme studija.
„Na RIT Croatia sam dobio inicijalnu ideju o onome čime se želim baviti, a faks mi je omogućio da se kroz predavanja mogu usredotočiti na određeno područje. Kako je to izgledalo u praksi? Ako sam, na primjer, radio na tezi iz psihologije, marketinga i brandinga, slušao sam kolegije vezane uz ta područja. Način studiranja na RIT Croatia pružio mi je mnogo više slobode u strukturiranju kolegija i odabiru tema unutar tih kolegija kako bih se mogao baviti onim čime sam želio“, ističe Moreno prednosti svog visokoškolskog obrazovanja.
„Činjenica da je svako predavanje bilo na engleskom i da si morao razmišljati, razgovarati, pisati, sudjelovati u bilo kakvoj interakciji na engleskom je izuzetno bitno. Mislim da mi je studij na RIT Croatia otvorio neka vrata koja bi mi bez diplome tog faksa bila zatvorena. Upisao sam magisterij na dosta dobroj školi u New Yorku što bez RIT Croatia, čini mi se, ne bi bilo moguće. Čak i kad bi bilo moguće, mislim da napredak koji sam ostvario ne bi bio toliko brz. Imao sam dobar start, poznavao sam kulturu, način komunikacije i interakcije s ljudima. Vjerujem da mi je sve što sam prošao na RIT Croatia, od predavanja do profesora, bilo neizmjerno važno iskustvo za ovo što radim sada.“
A kako da oni koji će tek zakoračiti u svijet studiranja na RIT Croatia to iskustvo oblikuju u prvi korak prema željenoj karijeri?
„Radite na portfoliju! Važno je raditi i imati želju da radiš nešto u ovom svijetu. Dobro je imati cilj, koliko god mutan on bio. I razvijati se u tom smjeru. Čak i ako ne ostvariš taj cilj, ono što otkriješ putem postane nekakva smjernica za to u kojem bi segmentu mogao uspjeti u životu. Imati cilj, koliko god nejasan bio, razviti portfolio koji stremi tom cilju i to je to. Jednostavno, ali trebale su mi godine da to shvatim.“
