Odabir fakulteta za neke je izuzetno jednostavan i dolazi prirodno, no za druge je muka s kojom se suočavaju barem posljednje godine srednje škole. Među stotinama različitih smjerova i desecima fakulteta koji se nude kako u Hrvatskoj tako i u inozemstvu, kako odabrati onaj pravi?
Prije svega trebalo bi dobro razmisliti o vlastitim interesima, željama i sklonostima. To je možda, na prvu, teško i mnogi će reći da zapravo ne znaju što žele u životu, a interesi im se mijenjaju poput trendova na TikToku. No, svatko od nas ima nekakve interese koji mu se provlače kroz cijeli život. I ne, pri tome ne mislimo na igranje videoigara (iako se i to danas može činiti profesionalno i zarađivati dobre novce) ili karijeru influencera. Netko je dobar u matematici i, iako možda matematiku nije previše volio tijekom osnovne i srednje škole, dobar odabir fakulteta mogao bi ga ponovno zainteresirati za nju. Primjerice, matematika se studira na brojnim fakultetima koji se bave arhitekturom, građevinarstvom, programiranjem ili ekonomijom. S druge strane, sama činjenica da ste u nečemu dobri ne znači da se u budućnosti želite time i profesionalno baviti. Netko može biti izvrstan u fizici, ali pritom se želi baviti slastičarstvom! Idealno, trebali biste krenuti u smjeru u kojemu ste dobri, a koji vas ujedno i veseli!
Dos i don’ts traženja fakulteta i studija
Krenimo prvo s „don’ts“. Nemojte:
- odabrati studij na temelju težine upisa. Poanta studija nije u upisu, nego u onome što se događa sljedećih nekoliko godina.
- odabrati studij na temelju TV serija. Pravo izgleda vrlo zanimljivo kad gledate „Suits“ i Harveyja Spectera, ali kako će Vam studenti prava i odvjetnici reći, rijetko izgleda baš tako jednostavno, glamurozno i uspješno.
- odabrati školu samo zato što su vam tamo upali prijatelji ili su vam roditelji tamo studirali. Studirat ćete zbog vas samih, a ne da biste usrećili svoje roditelje ili impresionirali prijatelja. Jednom kada se upišete na studij, odgovornost odrađivanja zadataka bit će na vama
- vjerovati svemu što pročitate na forumima! Zapamtite, nemate pojma tko su ljudi koji tamo ostavljaju poruke. Potražite pouzdaniji izvor informacija, poput nekoga tko je stvarno pohađao tu školu i tko se ne skriva iza raznih nadimaka na forumima
- dopustiti da vam se na putu ispriječi trošak školarine. Postoje mnoge vrste stipendija, pozajmica, studentskih poslova i subvencija koji će vama i vašim roditeljima olakšati da studirate tamo gdje želite. Raspitajte se!
Što onda treba činiti?
Stoga bi prvi korak pri odabiru fakulteta trebala biti jednostavna vježba introspekcije. List papira na koji ćete napisati sve ono što vas interesira u životu, što vas veseli, što biste željeli bolje proučiti i za što imate talenta ili sklonosti. Ako niste baš 100 posto sigurni, razmislite o tome koji su vam predmeti tijekom školovanja bili zanimljiviji i “lakši”, a koji teži. Netko je talent za jezike, drugi za matematiku, trećeg privlače živa bića, četvrtog umjetnost… Već ćete tu eliminirati dobar dio fakulteta i zanimanja koja vas ne zanimaju i koja bi vjerojatno bila promašaj. Nakon toga, od aktivnosti koje ste označili kao zanimljive, razdvojite one u kojima se vidite profesionalno, od onih koje su vam privlačnije kao hobi. Na primjer, možda volite učiti strane jezike, imate i talent za njih, ali poslovi u tom području vam i nisu neki hit. U tom slučaju, razmotrite neki drugi studij, a jezike nastavite učiti van fakulteta!
Razmislite o poslovima i zanimanjima koja vas privlače. Istražite aktualne trendove vezane za zapošljavanje i tržište rada. Kakvi će poslovi biti najtraženiji u budućnosti? Gdje sebe vidite u svemu tome? Iako se danas poslovi stalno mijenjaju i prilagođavaju novim tehnologijama i dinamičnom tržištu rada, neke su stvari stalne. Liječnik će i za 20 ili 30 godina liječiti ljude, no možda će mu u postavljanju dijagnoza pomagati umjetna inteligencija, a pacijenti će mu se javljati putem videopoziva umjesto dolazaka u njegovu ordinaciju. Iako to zvuči futuristički, neki se aspekti već koriste u praksi.
Ako imate priliku, razgovarajte s nekim tko se bavi poslom koji vas zanima ili radi u industriji koja vas privlači. Pitajte sve što vas zanima – od fakulteta koji je pohađao, preko dodatne edukacije, certifikata, koliko je jednostavno naći posao u toj industriji i što se sve može raditi s diplomom tog fakulteta. Nemojte pitati samo jednu osobu, već pokušajte dobiti informacije na nekoliko različitih strana. Poslužite se i internetom i potražite informacije o tome kakve su plaće u toj industriji. Naravno, postoje industrije u kojima su plaće već na samom početku iznad prosjeka (primjerice u IT-u), ali postoje i industrije u kojima plaće s vremenom mogu izuzetno narasti (primjerice u ekonomiji, pravu, turizmu).
Sad kad imate otprilike smjernice što vas zanima i u kom biste smjeru željeli ići dalje, vrijeme je za upoznavanje s fakultetima. Fakulteti imaju svoje internetske stranice na kojima možete pronaći mnogo informacija o tome koje studijske smjerove nude, o kakvim se studijima radi (stručni ili sveučilišni), koji se predmeti slušaju, kakvi su izborni predmeti, postoje li dodatne izvannastavne aktivnosti, studentske udruge ili grupe, što sve podrazumijeva studij na tom fakultetu – je li stručna praksa uključena u studij, koliko traje, postoji li mogućnost razmjene studenata i studija u inozemstvu, ali i mnoštvo drugih informacija. Potražite kontakt osobe zadužene za upis studenata i javite joj se s dodatnim pitanjima. Vjerujemo da će se na svakom fakultetu naći osoba koja će vam rado odgovoriti na vaša pitanja. Osim toga, ako vam na fakultetu koji vas zanima nitko ne želi odgovoriti na dodatna pitanja, zapitajte se kakav će odnos prema vama imati kad postanete studenti!
No, iako je internet izvrsno mjesto za informiranje, najbolje informacije možete dobiti uživo. Brojni fakulteti organiziraju Dane otvorenih vrata, tijekom kojih budući studenti (i njihovi roditelji) mogu doći na fakultet, obići prostore u kojima se organizira nastava, ali i porazgovarati s profesorima, studentima i osobljem fakulteta o samom fakultetu. Primjerice, RIT Croatia omogućuje zainteresiranima da postanu studenti na njihovim kampusima u Dubrovniku i Zagrebu na jedan dan (sada u online okruženju), odnosno da iz prve ruke isprobaju što znači studirati na američki način u Hrvatskoj te koje su sve prednosti takvog načina studiranja.
Čak i ako niste sigurni je li neki fakultet dobar odabir za vas, u izravnom kontaktu s profesorima i studentima možete saznati upravo neku informaciju koja bi vam mogla promijeniti mišljenje i usmjeriti vas u neku potpuno novu i neočekivanu karijeru.
Odberete li fakultet koji ispunjava vaša očekivanja, pomaže Vam da rastete i znanjem, ali i kao osoba, godine studiranja mogu vam biti najljepši dio života. Diploma koju na kraju dobijete bit će vam čvrst temelj za izgradnju daljnje karijere.
I za kraj, ako mislite da ste jedini koji se dvoumite između opcija kao što su medicina i likovna umjetnost – varate se. Koliko god se izgubljeno osjećate, znajte da je to potpuno normalno i da niste u tome sami. Nekada je i bolje biti nesiguran pa dobro preispitati svoje izbore, nego biti previše siguran i bez ozbiljnog promišljanja upisati krivi fakultet i studij.
Rezultati istraživanja prikazani u publikaciji „Što nakon srednje“ (Zrinka Ristić Dedić i Boris Jokić, 2019) pokazuju da je osjećaj informiranosti prijelazu iz srednje škole u visoko obrazovanje zabrinjavajuće nizak. Naime, udio maturanata koji se osjećaju potpuno informirani iznosi tek oko 6%, dok se donekle informiranima osjeća velih 43%. Nadamo se da će vas ovaj članak potaknuti da svoju odluku o upisu studija ne donesete donekle informirani, nego da se potruditi ući u grupu onih potpuno informiranih koji će donijeti najbolju odluku za svoju budućnost!
A ako vam treba mala pomoć, možete riješiti naš kviz i vidjeti u kojem području biste mogli započeti graditi svoju karijeru.
