Gotovo nevjerojatno zvuči da neki poslovi koji su danas uobičajeni, prije desetak godina nisu ni postojali. Primjerice, programer mobilnih aplikacija. Do pojave pametnih telefona, takav posao uopće nije postojao, jer za njega nije bilo potrebe. Pa što nas onda čeka u budućnosti – za 10 ili 20 godina?
Prema jednom istraživanju, čak 85 posto poslova, koje će današnji studenti raditi 2030. godine, još nisu izmišljeni. Pa kako se onda pripremiti za posao koji još ne postoji i za koji nitko ne zna koje će vještine i znanja biti potrebni?
Pitanjem budućnosti bave se i analitičari, ali i futuristi. Ono u čemu se i jedni i drugi slažu je da će tehnologija igrati sve veću ulogu u poslovima budućnosti. Većina će se poslova budućnosti razviti iz tehnologija i poslova koje poznajemo već danas. Tako ćemo u budućnosti imati više poslova koji su usko vezani uz dronove, autonomne automobile, upravljanje podacima, razvijanje novih aplikacija ili programa, korištenje umjetne inteligencije, ali i uz kriptovalute i blockchain. Više neće biti dovoljno samo poznavati rad na računalu, već će biti potrebno i kombinirati znanja iz različitih područja. Ukratko, poslovi će postati interdisciplinarni. Procjenjuje se da će do 2030. godine najtraženiji biti poslovi koji se bave računalima i matematikom, ali i upravljanjem, poslovnim i financijskim operacijama.
Ne samo to; uz eksponencijalan razvoj tehnologije, svima nam (već) trebaju i trebat će znanja i vještine kako upravljati tim tehnologijama. Kompanije diljem svijeta koje nastoje digitalizirati svoja poslovanja i automatizirati poslove koje se isplati dati robotima, muku muče s time kako postojeće zaposlenike naučiti vještinama koje zathtijevaju nove tehnologije. Konačno, prema istraživanju i izvještaju renomiranog World Economic Foruma (Future of Jobs 2020), poslodavci sve više cijene i traže zaposlenike s vještinama kritičkog razmišljanja, kreativnog pristupa rješavanju problema, aktivnog učenja, izdržljivosti, fleksibilinosti i otpornosti na stres.
Pa kako se onda pripremiti za tržište rada u budućnosti odnosno za poslove koji još ne postoje? Ključna je riječ interdisciplinarno obrazovanje tijekom kojeg se razvija mnogo različitih vještina koje je onda moguće nadograditi dalje tijekom specijalizacije ili izgradnje karijere. Samo zato što netko studira informatiku ne znači da ne treba učiti i o psihologiji ili dizajnu. Ne mora nužno biti stručnjak u svim područjima, ali je izrazito važno da ima širinu općeg znanja. Stoga je važno prilikom odabira studija dobro proučiti kakav je program, koji se predmeti slušaju, vještine postižu i postoji li mogućnost slušanja predmeta s drugih smjerova ili iz drugih područja. I konačno, odabir visokog obrazovanja ne staje s odabirom studija – birajte fakultet koji će Vam pomoći da se razvite kao cjelovita osoba, ne samo stručnjak u određenom području! Sustav podrške i ekstrakurikularnih aktivnosti je jednako važan.
Kako to izgleda u praksi? Pogledajte na primjeru RIT Croatia i njihovog sustava studija “majora” i “minora”.
