Tehnologija je posljednjih desetljeća uvelike promijenila način na koji živimo i radimo. Još početkom ovog stoljeća (znači prije samo 20 godina) nisu postojale društvene mreže, pametni telefoni, virtualna stvarnost spominjala se samo u laboratorijima, a i osobna računala bila su većinom vezana uz stolove i ne pretjerano brza. No, onda se dogodio tehnološki bum i sve je nekako krenulo brzim tempom naprijed.
Posljednja godina još je više ukazala na važnost digitalnih vještina i pojedinih tehnologija kao što su računarstvo u oblaku (cloud computing), analiza podataka (data analytics), strojno učenje (machine learning) i umjetna inteligencija (artificial intelligence).
Cijeli se svijet digitalizira i, iako to može zvučati neobično, seli svoje živote iz stvarnog u digitalni svijet. Stoga ne iznenađuje da su stručnjaci za ICT na cijeni.
To se neće promijeniti ni u budućnosti, no poslovi koje će “informatičari” raditi – hoće. Prema procjenama različitih tvrtki u budućnosti će na cijeni biti brza inovacija u web developmentu, vještine rade u oblaku, a posebno svi oni koji se bave znanošću podataka i znaju od gomile brojeva i informacija napraviti suvisle zaključke, preporuke i prepoznati trendove.
Jedno od najtraženijih zanimanja u budućnosti zasigurno će biti inženjer strojnog učenja. Iako ime samo po sebi zvuči zastrašujuće, posao spada u kategoriju razvoja umjetne inteligencije koje će se polako, ali sigurno uvući u sve aspekte naših života. Osobe koje će se baviti strojnim učenjem morat će imati dobre programerske vještine, razumijeti kako vizualizirati podatke, ali i znati analizirati probleme i stvoriti kreativna rješenja.

S daljnjim razvojem pametnih telefona i prebacivanjem sve više mogućnosti u digitalni oblik, ključnu će ulogu imati dizajneri korisničkog iskustva (UX designer). Naime, to su ljudi koji osmišljavaju način na koji ćemo koristiti neku apliakciju (bez obzira radi li se o mobilnoj ili internetskoj). Oni se brinu da softver, internetska stranica ili aplikacija ispunjava korisnikova očekivanja, prati njegove navike, motivacije i ponašanja – u prijevodu da nam korištenje neke aplikacije bude jednostavno i prirodno, bez previše razmišljanja. Ako mislite da je to lako, razmislite ponovno. Stručnjaci koji se time bave ne samo da moraju imati dobro poznavanje računalnih znanosti (programiranja), već moraju imati i dobro razvijene druge vještine kao što su razumijevanje psihologije korisnika, dobro oko za dizajn, ali i sposobnost da razumiju što klijenti traže od njih.
Kad spomenemo robote, najčešće u glavi imamo različite scene iz filmova i serija. No, roboti imaju sve veću ulogu u našim životima. Pogledajte samo bilo koju veću tvornicu automobila – roboti čine većinu radne snage. Iako ti roboti imaju samo nekoliko zadaća za koje su programirani, u budućnosti će se te zadaće širiti. To znači da će ih netko morati razvijati, analizirati, programirati, testirati i dorađivati. Posao inženjera robotike tako će definitivno postati jedan od traženih poslova u budućnosti. Ti inženjeri morat će imati dobro poznavanje računalnih znanosti, programiranja, testiranja i analiziranja gomila podataka, a istovremeno biti izuzetno strpljivi i racionalni.
Posao podatkovnog znanstvenika proglašen je najpoželjnijim poslom u 21. stoljeću. Gomile podataka koje svatko od nas svakodnevno proizvede, netko treba analizirati i izvući nekakve zaključke iz toga. Dijelom to rade automatizirani algoritmi (u Googleu, primjerice), no kako tvrtke i organizacije stvaraju sve više podataka, podatkovnim znanstvenicima otvaraju se brojne mogućnosti. Podatkovni znanstvenici mogu raditi u gotovo svim sektorima i industrijama – od IT-a do turizma. Njihova je glavna zadaća da prikupljaju, obrađuju, analiziraju i prezentiraju podatke tvrtkama i organizacijama, na temelju kojih će one moći donijeti bolje poslovne odluke. A za to su im potrebne vještine poput poznavanja podatkovne znanosti i analitike, matematike, ali i informatike.
Ono što je svim ovim poslovima zajedničko je isti početni studij – informacijske znanosti. Takvi studiji pružaju izvrstan temelj na kojem svatko tko želi odabrati neku od ovih karijera. No, da bi bili uspješni u svojim budućim IT karijerama, nije dovoljno razumjeti kako funkcionira AI, ili imati fenomenalne analitičke sposobnosti. I stručnjaci iz područja informacijskih tehnologija itekako moraju voditi računa o drugim disciplinama i područjima unutar kojih moraju razvijati dodatna znanja i vještine. Razumijevanje kako funkcionira tehnologija je važno, ali je također važno dobro razumijevanje korisničkih potreba i kako ta tehnologija odgovara na njih. Znanja iz psihologije i sociologije itekako dobro dođu u ovom slučaju. Vještine kreativnog i kritičkog razmišljanja, vođenja i upravljanja timovima su izrazito važne da bi ICT stručnjaci današnjosti i budućnosti mogli dobro raditi svoj posao i razvijati uspješne karijere stvarajući neke nove Amazone i Tesle! Zato je bitno prilikom pretraživanja studija i fakulteta postavljati pitanja upravo vezana uz znanja i vještine koje se stječu tijekom studija.
Misliš li da je studij iz područja ICT-a baš za tebe? Riješi kviz i saznaj što ti najbolje leži te kako možeš iskoristiti svoje interese i talente za uspješnu karijeru u budućnosti.