Koliko se kurikulum u visokoškolskom obrazovanju promijenio u skladu s potrebama tržišta rada i kako su se faksevi prilagodili novim zanimanjima i sve većim očekivanjima poslodavaca od mlade, netom diplomirane, radne snage? Student s teoretskim znanjem bez njegove praktične primjene gotovo je jednak onom koji nema ni teoretsko znanje. Upravo zato je golema prednost studiranja na ustanovama u kojima je obrazovanje usmjereno tome da jednog dana kad diplomirani student kroči na tržište rada za to bude adekvatno pripremljen. Jedan od svijetlih primjera sinergije praktičnog i teoretskog rada na studiju jest onaj na RIT Croatia, a ta sinergija najbolje do izražaja dolazi tijekom senior projecta što je zapravo završni rad na američkom studiju Informacijskih tehnologija.
Profesor Martin Žagar, docent računalne znanosti i koordinator Master of Science studija Information Sciences and Technologies uz ostalo predaje Senior development project, nešto najsličnije diplomskom radu u hrvatskom sustavu visokoškolskog obrazovanja. I dok je kod nas taj rad individualan, na RIT Croatia se on provodi grupno, u timovima od obično šestero studenata. Pod mentorstvom doc.dr.sc Žagara studenti završne godine IT studija radili su ove akademske godine ukupno tri senior projecta, pri čemu su dva razvijali u suradnji s tvrtkom Rimac Automobili.
Senior project – umjesto tipkanja diplomskog rada, studenti razvijaju aplikacije za Rimac Automobile
„Dva tima rade na glasovnom upravljanju za in-Vehicle Entertainment sustav baziran na Amazon Alexi, a tri tima rade na projektu na kojem razvijaju mobilnu aplikaciju za Renault ZOE putem koje se mogu pratiti performanse pojedinih dijelova automobila te upravljati npr. trubom i sl. S obzirom na to da ovi projekti spadaju čak i u domenu AI, iskustvo koje steknu može biti primijenjeno na poslovima razvoja sličnih sustava u domeni big data aplikacija ili virtualne i umjetne stvarnosti što će svakako biti vrlo popularni poslovi i u budućnosti“, objašnjava Martin Žagar.
„Što se tiče Renaultovog električnog automobila, radi se o aplikaciji koja će na svojevrstan način biti kontrola rada automobila, na primjer, pokazivat će prijeđenu kilometražu u određenom periodu ili udaljenost do najbliže punionice. S druge strane, Alexa je virtualna asistentica koja će upravljati infotainment sustavom u automobilu; navigacijom, telefonom,… Sigurno znate da postoje slična rješenja, međutim ona su u principu zatvorena i ne samo da ih ne možete koristiti nego ih ne možete ni kupiti“, dodaje Žagar.
Proof of concept koji može postati dio C_Two automobila
„Alexa koju razvijaju i koja još nije implementirana u automobilima je potencijalno open source rješenje koje neće biti vezano uz kompaniju nego tehnologiju. Posebnost Alexa projekta je u tome što je to istraživački projekt i ni u tvrtki partneru nisu imali previše inputa u vezi izvedbe. Znali su koju bi
tehnologiju upotrijebili, ali nisu imali gotovo rješenje. U tome se ovaj projekt razlikuje od onih u kojima partner ima već neku beta verziju rješenja i nekakav backup. U ovom slučaju ne postoji ništa osim onog što studenti naprave, njihov rad će biti proof of concept koji će dokazati da je tehnologiju moguće primijeniti u konkretnom okruženju i da ona funkcionira. Studenti sami moraju donijeti inženjerske odluke prilikom definiranja i dizajniranja sustava i prezentirati minimalni održivi proizvod“, dodaje. Članovi spomenutih timova tako su do jučer bili kolege, a danas već ozbiljna konkurencija u poslovnom svijetu. Naime, Rimac Automobili su oni koji biraju najbolje rješenje, a onda i to rješenje dalje razvijaju.
Studenti na takvom projektu rade cijelu godinu, pripremaju projektnu dokumentaciju, pišu specifikacije, a na kraju moraju održati i pitch prezentaciju pred klijentom. Uz implementaciju teoretskog znanja u praktični rad, razvijaju soft skills.
No ne rade uvijek na istraživačkim projektima. Prošle godine su na jednom projektu u suradnji s Ministarstvom zdravstva Republike Hrvatske, poliklinikom Bagatin i Klasterom zdravstvenog turizma Kvarnera razvijali aplikaciju za zdravstveni turizam. Nakon završetka projekta, iskazan je interes za nastavkom suradnje, a senior project se iz završnog projekta na studiju razvio u ozbiljan posao i potpis poslovnog ugovora. Upravo je izravni doticaj s industrijom i potencijalnim poslodavcima najveća korist koju student može dobiti. S prvim danom završetka studija nema tumaranja ni procesa upoznavanja, poslodavac već dobro zna tko ste, što ste i za što ste sposobni.
Rad u multikulturalnim timovima koji se nalaze na tri kontinenta!
Možete zamisliti do kakvog kulturoloških razlika dolazi zbog svega toga. Ali to je u krajnjoj liniji iskustvo koje ne možete kupiti i koje će vas naučiti kako se postaviti u stvarnom poslovnom svijetu“, naglašava prof. Žagar
Edukacija orijentirana prema stvaranju karijere
Ono što definira sustav obrazovanja koji provodi RIT Croatia je obrazovanje usmjereno na razvoj karijere. Cjelokupni programi i kurikulum su osmišljeni tako da pripremaju studenta za tržište rada. A ono se unazad nekoliko godina značajno promijenilo. Od mladih ljudi se očekuje određena količina praktičnog znanja, poslovnog iskustva i odrađene prakse tijekom studija. S faksa nije dovoljno izići s diplomom.
„Ne bih rekao da tržite rada vrši prevelik pritisak na netom diplomirane koji traže posao, to nekako više doživljavam kao preusmjeravanje iskustva i znanja. Sustav više ne zahtijeva samo teoretsko znanje, već i praktično jer bez njega teorija nema pokriće. Studenti od prve godine moraju raditi s hands on pristupom i to im vjerojatno vrši određen pritisak, ali upravo je to ono što poslodavac cijeni. Ako je poslodavcu potrebno šest mjeseci da preoblikuje i nauči studenta koji barata samo teorijom, možda taj isti poslodavac nema vremena ili želi nekoga kome će trebati znatno manje vremena. Poslodavac želi nekog tko je spreman raditi, odmah i sad. Iz te perspektive ne bih rekao da su visoka očekivanja teret nego preoblikovanje samog edukacijskog procesa na bolje. Studenti možda to ne cijene odmah, ali će doći trenutak u kojem će prepoznati stvarnu vrijednost“, zaključuje Žagar.
Hands on pristup, projektni zadaci, opće obrazovanje i obavezna praksa – ključni elementi za dobar početak
„Prvo bih svakako izdvojio hands on pristup i projektne zadatke. Studenti od prvog dana uče na primjerima jer smo svjesni da teorija bez praktične primjene ne vrijedi. Većina predmeta na svim godinama u sklopu kurikuluma ima projektni zadatak, individualni ili grupni. Uzmite kao primjer senior project. Na drugim faksevima diplomski rad isprintate ili predate na USB-u i to je to. Na RIT Croatia vaš senior project postaje izvrsna referenca za zapošljavanje. Radili ste na stvarnom projektu za Rimac Automobile, a vaše rješenje tvrtka će implementirati u svoju ponudu. Takvo iskustvo ne možete kupiti, a njegova vrijednost je nemjerljiva, čak i ako pogriješite i ne napravite sve savršeno.
Drugi vrlo važan segment obrazovanja na RIT Croatia koji želim istaknuti je sveobuhvatno opće obrazovanje koje naši studenti dobiju u sklopu kurikulima svih smjerova. Na primjer, uče kritičko mišljenje, kritičko pisanje ili psihologiju. Takvi kolegiji razvijaju njihov soft skills set. Vrijeme kada smo
IT-jevca zamišljali kao nekog tko nema razvijene socijalne vještine je prošlo.
Treći segment je obavezna praksa u području svog studija koju svaki student tijekom četverogodišnjeg obrazovanja mora odraditi. Tih 800 radnih sati podijeljeno je u dva ciklusa tako da studenti rade preko ljeta, nakon 2. i 3. godine. Već kroz stručnu praksu usmjere se, a neki nađu prvi ozbiljan posao. Vrijednost umrežavanja u poslovnom svijetu u tako ranoj fazi je neprocjenjiva. Ne smijemo zaboraviti ni mogućnost studentske razmjene između RIT kampusa u svijetu u kojoj se stječe jedinstveno iskustvo upoznavanja nove okoline, načina razmišljanja i poslovne kulture“, zaključuje Žagar.